Nakon svečanog otvorenja Županijske smotre folklora na Trgu Vinkovačkih jeseni nastupit će kulturno-umjetnička društva : «MIJAT STOJANOVIĆ» BABINA GREDA, «GRANČICA» ĐELETOVCI, «ZVONKO BAN» JARMINA, «TOMISLAV» ŽUPANJA, «FILIPOVČICE» KOMLETINCI«SLOGA»RETKOVCI, «GRANIČARI» GUNJA, HSKPD «SELJAČKA SLOGA» NUŠTAR, «TKANICA» VINKOVCI i «MLADOST» TOMPOJEVCI. KUD «MIJAT STOJANOVIĆ» iz Babine Grede se osim nadaleko poznatom manifestacijom "Konji bijelci" diči i svojim KUD-om. Društvo djeluje od daleke 1909. godine i svih ovih godina uspješno čuva i prezentira izvorne pjesme, kola i običaje svoga mjesta. Društvo je vrlo brojno, broji 100-tinjak članova, a uz tamburaše i plesače stalno djeluju ženska i muška pjevačka grupa. Nema smotre izvornoga folklora u Hrvatskoj na kojoj Babogredci nisu nastupili, a gostovali su i izvan granica naše domovine. Za ovogodišnji nastup pripremili su Šokačku zdravicu, bećarac, te kola pargaruša, ajd za milim ajd za dragim i povraćanac, a sve se to odnosi na svadbeni običaj praćenja kuma. KUD «GRANČICA» iz Đeletovaca osnovano je 1965. godine kao nastavak Ogranka Seljačke sloge koji je djelovao od 1929. godine i neprekidno sudjeluje na svim «Vinkovačkim jesenima». Više puta uspješno su predstavljali našu županiju na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Gostovali su na Đakovačkim vezovima, Festivalu djeteta u Šibeniku, Smotri folklora u Polači, Olimpijadi starih seoskih sportova u Brođancima Smotri folklora «LIDAS» u Pleternici, Žetvenim svečanostima u Cerni, Smotri folklora u Brčkom, Usori, Mađarskoj, Sonti, Repušnici, Ozlju, Novskoj, Banovini itd.«Grančica» je organizator tradicionalnog sijela pučkih pisaca Slavonije i Baranje. U povodu 40 godina neprekidnog rada izdali su knjigu o «Grančici» i Đeletovcima. Grančica ima bogat repertoar pjesama i kola.Za svoj nastup večera odabrali su slijedeći program: Pjesma «Ječam žela» te pjevana kola «Naši šamac kopaju», «I moje se cviće « i «Pargaruša». Pjesme i plesovi odnose se na dio običaja povratka sa žetve. Ljubiteljima tradicijske kulture KUD «Zvonko Ban» iz Jarmine osnovano 1976. godine pod nazivom"Franjo Ksaver Kuhač", a 1998. godine mijenjaju ime u KUD "Zvonko Ban" u spomen na svoga poginulog člana. Društvo za vrijeme Domovinsko rata nakratko prestaje s radom te 1993. obnavlja svoje djelovanje na očuvanju pjesama, plesova i običaja Hrvatskog Zagorja, a u svom programu izvode i plesove Slavonije, Baranje i Bunjevaca. U KUD-u trenutno aktivno sudjeluje 50-ak odraslih članova, a sudjelovali su na brojnim folklornim priredbama. Izdvajamo nastupe na Vinkovačkim jesenima, zatim u Koprivnici, Drveniku, Špišić Bukovici i drugdje. Večeras će zasigurno pred mnogobrojnom publikom izvesti pjesmu Dojdite, dojdite k nam, te plesove Šimi polka, Juden polka iKrajc polka. Na Županijskoj smotri folklora čast da među prvima nastupi ove godine pripala je KUD-u «Tomislav» iz Županje. Društvo je osnovano još davne 1903. godine kao čitaoničko i pjevačko glazbeno društvo. Od tada društvo postaje središte, organizator i pokretač većine kulturnih i zabavnih događaja u gradu. Osobito se djelatnost rasplamsala 1970. godine kada je obnovljen rad pod nazivom KUD «Tomislav». Od tada sudjeluje na brojnim regionalnim i lokalnim smotrama folklora u Hrvatskoj i inozemstvu. U svom programu pripremili su izvedbu pod nazivom «Što ću mati- odoše soldati» članovi KUU-e iz graničarske Županje prikazuju nekoliko slika ispraćaja ročnika u vojsku kada ih je do zaprežnih kola ili do ajzibana, pratilo cijelo selo. Djevojke su im kitile šubare šimširom i trobojnicom a zaljubljene im tajno darivale vezene maramice čime su se osobito dičili. Tako i pjevaju: «Ja sam diki maramicu vezla nek' malenu ima uspomenu». Uz običaj posjetitelji će moći uživati u trima pjesmama; Čizme moje na bore,Tri livade i Bećarac, te kolima - Bubanj bubnji a svirala svira, Livo, Šokačko kolo, Zurka i Cigančica. Peti po redu večeras nastupit će KUD «Filipovčice» iz Komletinaca koje djeluje od 1966. godine, a od 1979. godine neprekidno djeluje njegujući izvorni folklora i običaje svoga sela. Komletinčani su do sada nastupali osim na Vinkovačkim jesenima i na Đakovačkim vezivoima, Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebz, te Mladosti i ljepote Slavonije u Starim Mikanovcima. Društvo broji 40 članova i u njemu djeluje aktivno folklorna i tamburaška sekcija. Na Trgu Vinkovačkih jeseni pod šatorom Karlovačke pivovare predstavit će dio svatovskog običaja iz Komletinaca. Nakon KUD-a iz Komletinaca nastupit će «Sloga» iz Retkovaca. Retkovačko KUD-o osnovano je 1932. godine i do 1964. godine društvo djelovalo je pod imenom "Seljačka sloga" čuvajući običaje, ples, pjesme i nošnju svoga mjesta. Od 1964. godine djeluju pod nazivom "Sloga" uspješno nastupajući na nizu smotri izvornoga folklora diljem Lijepe naše. Večeras će nas dočekati s bećarcem, potom spletom kola. Iz Cvelferije nam stiže i KUD «Graničar» koje djeluje od 1971. godine i od tada sudjeluje na raznim manifestacijama izvornog folklora kao što su: Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, Valpovačko ljeto, Šokačko sijelo, Otočko proljeće, Raspjevana Cvelferija, gostuje u Njemačkoj i mnogim gradovima Republike Hrvatske. U sklopu KUD-a djeluju četiri sekcije: folklorna, dramska, tamburaška, te mješoviti tamburaški zbor u kojima aktivno djeluje oko 40 članova. Večeras ćemo s njima barem u pjesmi brati grožđe, te zaplesati uz kola : «Ivo Mandu», «Ceranac», «Nebesko», «Seljančica», «Gunjanka» i «Oj Ivane Ivaniću». Redoviti sudionici Folklornih večeri su svakako i članovi HSKPD-a «Seljačka sloga» iz Nuštra koje je osnovano 1936. godine i od tada radi (s manjim prekidima), a neprekidno od 1968. godine. Osim njegovanja tradicijskog folklora mjesta, u društvu djeluje recitatorska i tamburaška sekcija. Nastupali su na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Đakovačkim vezovima i drugim manifestacijama. Redoviti su sudionici «Vinkovačkih jeseni» . U svojoj pjesmi najavit će dolazak jeseni, te će otplesati nekoliko kola naravno uz nezaobilazno Šokačko kolo. i bećarac. Nakon KUD-a iz Nuštra na pozornicu će izaći članovi KUD-a «Tkanica» iz Vinkovaca. Društvo je osnovano 1984. godine i od tada djeluje na očuvanju pjesama, plesova i običaja vinkovačkog kraja, u okviru kojeg ponajviše sudjeluju osobe starijih godišta. KUD broji oko 30 aktivnih članova. Redoviti su sudionici Vinkovačkih jeseni, a gostovali su na Brodskom kolu, Đakovačkim vezovima, Lipiku, Rapcu, te na brojnim drugim folklornim, pokladnim i drugim priredbama. Svoj program započet će s bećarcem, a potom će izvesti nekoliko slavonskih kola. I na kraju prve folklorne večeri nastupit će članovi KUD-a «Mladost» iz Tompojevaca koje je osnovano 1986. godine i danas u tri sekcije društva (folklornoj, tamburaškoj i pjevačkoj) aktivno djeluje 40 članova Pjesmom, igrom i nošnjom prikazuju običaje iz starina isključivo svoga kraja. Običaji su vezani uz žetvu, svatove, berbu grožđa, i kraljice. Sudjelovali su na Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima i Brodskom kolu te na smotrama u Kutini, Okučanima, Velikoj, Slivnici, Cerni, Beravcima te na raznim lokalnim manifestacijama. Tompojevčani će večer zaključiti Srijemskim bećarcem, te s nekoliko plesova. Uz spomenuta društva zasigurno očekuje vas bogata i zabavna večer. Kroz prvu folklornu večer provest će vas Milka Vida i Zvonko Petričević.
IZVOR:www.vk-jeseni.hr
|
petak 29. rujna i subota 30. rujna u 18 sati
Poznavajući svoje skromne literarne kapacitete izvješće iz Vinkovaca iznijeti ću u nekoliko, razbacanih, crtica. Krenuo sam ujutro u 6:20, a vratio se doma u 23:30 i moram priznati da mi je bilo naporno. Propustio sam svečano zatvaranje, jer u ponedjeljak radim, a ustajem prije 6:00. Meni osobno najdojmljivije je bilo za vrijeme nastupa KUDa Bijela – Brčko. Dvije žene iz publike zaplesale su pod pozornicom isto kako su i folkloraši zaplesali na pozornici, a zatim se tvi dvijema ženama pridruživalo sve više plesaća. Na kraju ih je pod pozornicom bilo koliko i na pozornici. Natjerali su mi suze na oči. Ti ljudi žive svoj folklor. 
Danas je u Podvinju na sedmoj folklornoj maifestaciji 'Svila šuška šlingeraj se širi' na izboru najljepše snaše pobijedila Mirta Seletković. Već treću godinu Podvinjčani su prikazali i običaj pečenja rakije i kuhanja pekmeza, što je u doba Vojne krajine bila obveza za potrebe austrougarske vojske. Stara piča kaže da su Podvinjci znali i kola podmazivat pekmezom, koliko ga je bilo, pa ih prozvaše Pekmezari.